Kritika feminizma kroz pokret 4B: zašto je Trump pobijedio

Pokret 4B, koji je nastao u Južnoj Koreji 2010. godine, postao je tema rasprava u Sjedinjenim Američkim Državama nakon pobjede Donalda Trumpa na izborima 2024. godine. Mlade žene na TikToku i Instagramu raspravljaju i dijele informacije o B4, gdje se odbijaju udati, imati djecu, izlaziti ili imati seks s muškarcima. Taj pokret je feministički odgovor na tradicionalne rodne uloge braka, obiteljskog života i roditeljstva. Njegova osnovna poruka zagovara autonomiju žena da odbace tradicionalne obiteljske strukture, tvrdeći da bi žene trebale biti slobodne od društvenih pritisaka da se udaju, rađaju djecu ili se uklapaju u te tradicionalne uloge.

Međutim, problem tog pokreta je što se suprostavlja normama koje su, u mnogim slučajevima, znanstveno povezane s boljim ishodima u pogledu osobne sreće i blagostanja žena. Štoviše, pristup 4B pokreta za prisilno preoblikovanje tih normi u ideološki fleksibilniji model riskira podrivanje slobode govora i osobne autonomije nametanjem lažne jednakosti svih životnih izbora. Ovaj prisilni pristup nije samo kontraproduktivan, već može naštetiti društvu promovirajući životne izbore koji nisu u skladu sa srećom i ispunjenjem.

Tradicionalna obiteljska struktura: znanstveni temelji za sreću

Osnova kritike 4B pokreta leži u činjenici da tradicionalne obiteljske strukture—karakterizirane brakom i djecom—često dovode do boljih ishoda u pogledu osobne sreće, blagostanja i društvene stabilnosti. Istraživanja dosljedno pokazuju da su oženjeni ljudi, osobito oni u stabilnim, ljubavnim odnosima, više sretni i imaju niže stope depresije u odnosu na samce. Štoviše, djeca odgajana u dvoroditeljskim kućanstvima općenito imaju bolje akademske, socijalne i psihološke rezultate od one koja odrastaju u kućanstvima s jednim roditeljem. To ne znači da treba umanjivati iskustva samohranih roditelja, ali ukazuje na to da tradicionalni obiteljski život, s oba roditelja prisutna, nudi značajne prednosti koje se ne mogu zanemariti.

Ovi znanstveni nalazi sugeriraju da obiteljski život nije samo osobni izbor—on je, u mnogim slučajevima, struktura koja promiče dobrobit. Društveni pritisak da ljudi stupaju u brak i podižu djecu temelji se na ovim širokim, znanstveno potkrijepljenim prednostima. Stoga je prirodno da je takav obiteljski model postao društvena norma, potičući ljude da prihvate brak i roditeljstvo kao put do ispunjenja.

Pritisak za društvenu promjenu: prisila na odbacivanje tradicionalnih normi

Uspon pokreta 4B odgovor je na percepciju "pritiska" koji tradicionalne obiteljske norme nameću ženama, a on zagovara društvo u kojem žene mogu odbiti ove uloge bez suočavanja s osudom ili društvenim očekivanjima. Međutim, pristup 4B pokreta prema izazivanju društvenih normi sve više prelazi iz samo zagovaranja slobode izbora u prisilno nametanje novog ideološkog okvira. Umjesto da se potiče kultura poštovanja različitih izbora, 4B sve više traži da društvo prihvati sve životne izbore kao jednako valjane ili čak superiornije u odnosu na tradicionalne obiteljske strukture.

Time pristup 4B riskira narušavanje osobnog izbora tako što promovira novi, jedinstveni narativ: da svi životni izbori—bilo da uključuju obitelj, karijeru ili individualnu neovisnost—moraju biti tretirani kao jednako vrijedni i slavljeni. Ovaj pristup problematičan je iz nekoliko razloga. Prvo, zanemaruje znanstveno potkrijepljene prednosti tradicionalnih obiteljskih struktura za osobnu sreću i društvenu dobrobit. Drugi problem je što potkopava pravo na različita mišljenja. U slobodnom društvu, posve je prirodno da ljudi drže osobne vrijednosti koje se razlikuju od trenutnog kulturnog narativa. Tražiti od društva ne samo da prihvati ( ne kritizira) već i slavi životne izbore koje zagovara B4 pokret, može se smatrati kršenjem slobode i autonomije ljudi da slijede svoje vlastite vrijednosti.

Šteta od nametanja lažne jednakosti

Najveća zabrinutost u vezi s naporima 4B pokreta da redefiniraju društvene norme je njihov tendenciju da izjednače sve izbore kao jednako valjane, čak i kada neki od tih izbora možda ne vode istim razinama sreće i ispunjenja. Znanstavna istraživanja, kao je već spomenuto, sugeriraju da obiteljski život—posebno brak i odgajanje djece u obitelji sa dva roditelja —značajno doprinosi osobnoj i društvenoj sreći. Stoga, kada pokreti poput 4B zahtijevaju da slavimo sve izbore jednako, oni riskiraju promociju životnih odluka koje možda neće dovesti do sreće ili ispunjenja za mnoge pojedince.

Na primjer, promoviranje samačkog života kao jednako ispunjavajućeg za žene može nehotice potaknuti žene da donesu odluke koje se usklađuju s idealima pokreta, iako te odluke možda ne vode do istih pozitivnih ishoda koje obiteljski život može pružiti. Preoblikovanjem tradicionalnih obiteljskih struktura kao zastarjelih ili nepoželjnih, 4B može nehotice zavarati ljude u uvjerenje da drugi životni izbori—koji su znanstveno pokazali da dovode do niže sreće i blagostanja—imaju istu, pa čak i superiornu vrijednost.

Prijetnja slobodi govora i mišljenja

Iza napora 4B pokreta da redefinira društvene norme stoji pokušaj preoblikovanja šireg narativa oko obiteljskog života. Iako je važno omogućiti pojedincima slobodu donošenja odluka koje se usklađuju s njihovim osobnim željama, jednako je važno zaštititi slobodu mišljenja i slobodu govora. Ako 4B pokret uspije stvoriti okolinu u kojoj tradicionalni pogledi na brak i obitelj budu marginalizirani, to može ugroziti slobodu govora. To bi moglo dovesti do situacije u kojoj ljudi koji još uvijek cijene tradicionalnu obiteljsku strukturu osjećaju pritisak da šute ili potisnu svoja uvjerenja kako bi izbjegli društvenu osudu ili ismijavanje.

Sloboda govora uključuje pravo na iznošenje različitih mišljenja o tome što čini ispunjen život, a različita mišljenja trebaju imati slobodu rasti u društvu. Ideja da je tradicionalni obiteljski život temelj sreće ne bi smjela biti viđena kao zastarjela ili regresivna—to je stav koji ima svoju vrijednost, poduprt osobnim iskustvom i znanstvenim podacima. Suzbijanje tog stava u korist novog, politički korektnog ideološkog okvira koji prisiljava sve izbore u jedinstveni kalup bilo bi potkopavanje same srži slobode govora i mišljenja.

Zaštita prava na izbor bez prisilnog nametanja ideološke usklađenosti

Iako se 4B pokret prezentira kao osnaživanje autonomije žena, njihov pristup postaje prisilan umjesto oslobađajući. Pritisak da se na silu redefiniraju društvene norme ne samo da zanemaruje znanstveno potkrijepljene prednosti tradicionalnog obiteljskog života, već i umanjuje osobnu autonomiju nametanjem novog ideološkog okvira na pojedince. Bitno je da pokreti za promjene to čine na način koji poštuje pravo pojedinaca da donesu osobne odluke temeljem svojih vlastitih vrijednosti—bile one u skladu s trenutnim kulturnim narativom ili ne.

Konačno, pobjeda Donalda Trumpa na izborima 2024. godine odražava otpor javnosti prema nasilnom nametanju ideoloških stavova, kao što su oni koje promovira pokret B4. Taj pokret agresivno zagovara redefiniranje tradicionalnih vrijednosti i mnogima se doima kao pokušaj da se kroz ideološku prisilu oblikuje društveni poredak. Takvo nemetanje može izazvati reakciju u vidu podrške političkim liderima koji se suprotstavljaju ovakvim pokretima. U ovom kontekstu, Trumpova pobjeda signalizira upravo to.